2024-03-07 19:20:26

Kutak za roditelje ....

ULOGA RODITELJA U RAZVOJU DRUŠTVENIH VJEŠTINA DJETETA

Odnosi  s vršnjacima imaju važnu ulogu u životu svakog djeteta. Prirodno je da je djeci od najranije dobi potreban kontakt s vršnjacima te je odgovornost svakog roditelja da omogući djetetu da provodi vrijeme s djecom svoje dobi ili približne dobi, a ne samo s odraslim osobama i prije nego što dijete krene u školu. Provođenje vremena s vršnjacima odnosno izostanak istog ima velik i važan utjecaj na razvoj djetetovih sposobnosti, a posebno na vještinu socijalizacije. 

Što utječe na sposobnost djeteta da se uklopi u skupinu vršnjaka i da stekne prijatelje?

Istraživanja potvrđuju da djeca koja su od najranije dobi okružena vršnjacima pokazuju u većoj mjeri društvenu osviještenost, npr. nauče izbjegavati konflikte i razvijaju emocionalnu inteligenciju, što je važno za kasnije funkcioniranje u školi. Predškolska djeca društvene vještine uče većim dijelom kroz međusobnu interakciju, tj. jedni od drugih. Putem pokušaja i pogrešaka u međusobnom odnosu djeca otkrivaju koje su strategije dobre, a koje treba izbjegavati.

Imaju li sva djeca jednako razvijene društvene vještine?

Djeca koja su prije polaska u školu (u dobi od 0-6 godina) okružena vršnjacima imaju veću šansu da razviju itekako potrebne društvene vještine dok djeca koja se prije polaska u školu ne druže s vršnjacima (ili drugom djecom približne dobi) ostaju zakinuta za razvoj društvenih vještina kroz međusobnu interakciju.

To dovodi do toga da dijete koje se s vršnjacima prvi put susreće u školi i dijete koje je odmalena okruženo vršnjacima neće imati jednako razvijene društvene vještine.

Kada je najbolje započeti s poticanjem razvoja društvenih vještina?

Na sreću, društvene vještine mogu se naučiti i razvijati u svakoj dobi, no za dijete je svakako najbolje da svoje društvene vještine počne razvijati što ranije, u periodu od rođenja do polaska u školu (0-6 godina). Kad se radi o socijalizaciji, dobro je voditi se pravilom da nikad nije previše rano da dijete bude u društvu druge djece približne ili jednake dobi.

Kakvu ulogu igra komunikacija?

Važan aspekt društvenih vještina je svakako komunikacija. Djeca uče kako razgovarati u krugu obitelji, u početnim fazama kroz ponavljanje i oponašanje, a preduvjet za razvoj komunikacijskih vještina je razvoj govora. Dijete koje nije u potpunosti savladalo govor može imati poteškoća u uspostavljanju komunikacije s drugom djecom, a samim time i u vježbanju društvenih vještina. Pritom je važno imati na umu da dijete počinje usvajati govor puno prije nego što doista i progovori, već u dobi od nekoliko mjeseci. Stoga je važno obraćati se djetetu od rođenja, govoriti mu jasno i razgovijetno, bez tepanja i pogrešnog izgovaranja riječi.

Kako djeca uče razgovarati?

Dijete kroz razgovor uči kako razgovarati. Što više vremena posvetimo razgovoru s djetetom, to će dijete bolje naučiti kako razgovarati. Pritom treba imati na umu da dijete od roditelja uči i dobre i loše obrasce komunikacije i ponašanja. Stoga je od presudne važnosti da svaki roditelj za sebe preuzme odgovornost i nauči primjereno komunicirati, kako s djetetom, tako i s drugim osobama u svojoj okolini.

Kako primjereno komunicirati?

Ovdje se prije svega preporuča koristiti asertivnu komunikaciju. Asertivna komunikacija podrazumijeva:

kontrolu nad emocijama i vlastitim reakcijama, uvažavanje sugovornika i njegovih stavova i mišljenja i smireno izražavanje vlastitih želja i potreba.

Treba uzeti u obzir da je ovo također vještina koja se uči i koju je potrebno vježbati.

Asertivna komunikacija u pravilu izbjegava nagle i neprimjerene reakcije poput vikanja na druge ljude i osuđivanja drugih ljudi ili njihovih stavova i mišljenja.

Kada znamo uvažiti potrebe drugih ljudi, a da nas to ne naljuti ili pružiti razumijevanje i biti podrška drugima kada je potrebno, isto to ćemo prenijeti i na vlastitu djecu. Na taj način, osim što uče kako izgleda društveno prihvatljiva komunikacija, djeca uče i razvijaju empatiju i emocionalnu inteligenciju, a razvoj emocionalne inteligencije utječe na sposobnost stjecanja prijatelja i funkcioniranje djeteta u skupini vršnjaka odnosno razredu.

Drugim riječima, stjecanje prijatelja ovisi o komunikacijskim vještinama i emocionalnoj inteligenciji djeteta. Dijete s već razvijenim komunikacijskim vještinama i razvijenom empatijom lakše će i brže steći prijatelje nego dijete koje u školskoj dobi tek kreće razvijati društvene vještine.

Koja je uloga roditelja u razvoju društvenih vještina djeteta?

Ako se roditelji na pravi način posvete razvoju djeteta i omoguće mu poticajnu okolinu u dobi od 0-6 godina, dijete će imati bolje šanse za uspješno funkcioniranje u skupini ili razredu, a to se onda odražava i na školski uspjeh. Djeca koja su prihvaćena u skupini ili razredu, zadovoljnija su tijekom boravka u školi, a emocionalno stanje djeteta utječe i na funkcioniranje u nastavi i na izvršavanje školskih obaveza.

Što roditelj može učiniti da pomogne djetetu u stjecanju prijatelja?

Poticati razvoj asertivne komunikacije: obraćati se djetetu od najranije dobi, govoriti djetetu jasno i razgovijetno, razgovarati s djetetom i s drugim ljudima na primjeren način, izbjegavati vikanje i osuđivanje, izbjegavati ogovaranje. Poticati razvoj emocionalne inteligencije: omogućiti djetetu da redovito provodi vrijeme s djecom jednake ili približne dobi i prije polaska u školu, kontrolirati vlastite reakcije u odnosu s drugim ljudima i pružati razumijevanje.

Prvi i najvažniji korak je osvijestiti da djeca promatraju i oponašaju i ponašanje i komunikaciju roditelja, stoga je ključno da svaki roditelj vodi brigu o vlastitom ponašanju prema djetetu i prema drugim ljudima u svojoj i djetetovoj okolini.

 

LITERATURA:

Rubin, Zick (1980). Children's Friendships. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press

Shapiro, Lawrence E. (1998). Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta. Zagreb: Mozaik Knjiga

 

 


Osnovna škola Sveti Petar Orehovec