preskoči na sadržaj

Osnovna škola Sveti Petar Orehovec

Login
Tražilica
Anketa
Internet najčešće korisiš:




Korisni linkovi
Mudrost

"Najviši je rezultat obrazovanja tolerancija."

Helen Keller 


Blog projekta

Google earth

Proleksis enciklopedija
Hrvatski u školi


Teče i teče, teče jedan slap;
Što u njem znači moja mala kap?

Gle, jedna duga u vodi se stvara,
I sja i dršće u hiljadu šara.

Taj san u slapu da bi mogo sjati,
I moja kaplja pomaže ga tkati.


EUdict

NATIONAL GEO

Drvo znanja

Matematika besplatno

e-škola kemije

e-škola fizike

Hlapićev portal

Bontončić

Eduvizija

Bug

Srednje škole

Gimnazija Križevci

Srednje škole

Srednja gospodarska škola Križevci

Srednje škole

Srednje škole

Gimnazija Koprivnica

Srednje škole

Srednja škola Koprivnica

Srednje škole

Medicinska škola Varaždin

Srednje škole

Medicinska škola Bjelovar

Srednje škole

Graditeljska škola Čakovec

Srednje škole

Elektrostrojarska škola Varaždin

Srednje škole

Tehnička škola Bjelovar

Srednje škole

Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar

Srednje škole

Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb

Forum
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka
Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Arhiva dokumenata
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka
Kalendar
« Srpanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 30. 8. 2017.

Ukupno: 50658
Ovaj mjesec: 1161
Ovaj tjedan: 292
Danas: 28
e-dnevnik za učenike

e-dnevnik za učitelje

Školski list

Thumbnail : Kupujmo samo ono što nam treba  – 6

CARNet loomen

Forum za slobodu

Katalog str. skupova

AZOO

MZO

AMPEU

Nacionalna zaklada

Zaklada Zamah

CARNet

Raspored zvona

PRIJE PODNE

1. 08.00 - 08.45

2. 08.50 - 09.35

3. 09.45 - 10.30

4. 10.40 - 11.25

5. 11.30 - 12.15

6. 12.20 - 13.05

7. 13.15 - 14.05

 

POSLIJE PODNE

0. 12.20 - 13.05

1. 13.15 - 14.00

2. 14.05 - 14.50

3. 15.00 - 15.45

4. 15.55 - 16.40

5. 16.45 - 17.30

6. 17.35 - 18.20

 

 

Projekti

Tolerancijom protiv nasilja

 

U školskoj godini 2009./2010. knjižnica provodi projekt "Tolerancijom protiv nasilja". Obzirom da su netoleranta ponašanja često uzroci sukoba i nasilja odlučili smo se za ovaj projekt kako bi učenike senzibilizirali za tolerantna ponašanja.  U projektu sudjeluju učenici osmih razreda. Cilj projekta također je  i poticanje učenika na čitanje i na istraživačko učenje. Projekt će imati nekoliko cjelina. To su: tolerancija protiv rasizma, tolerancija prema invalidima, tolerancija prema različitim religijama, tolerancija prema različitim nacijama. Projekt smo započeli anketiranjem sudionika. Anketu o toleranciji  izradila nam je  profesorica Mirjana Krizmanić, koja je zajedno s Vladimirom Kolesarićem autorica knjige "Tolerancija u svakidašnjem životu". Upravo ta knjiga glavni nam je oslonac u projektu. Ovom prilikom još jednom hvala profesorici Krizmanić što je našla vremena i napravila nam anketu. /Stojanka Lesički/

 

 

Završen projekt "Tolerancijom protiv nasilja"

 

Cjelinom "Tolerancija prema različitim nacijama" (27. svibnja za 8.a i 28. svibnja za 8.b) završili smo naš projekt "Tolerancijom protiv nasilja". Vejerujem da su učenici osmih razreda koji su bili sudionici projekta postali  tolerantniji nego što su to bili kad smo na početku projekta izvršili testiranje.

Na kraju ponovimo još i ovim putem što se treba, a što se ne treba tolerirati. (Preporuke izdvojene iz knjige "Tolerancija u svakidašnjem životu", Mirjane Krizmanić i Vladimira Kolesarića, koju srdačno preporučam i svima koje više zanima tolerancija.)

 

Toleranti moramo biti prema svojstima koje ljudi imaju:

 

- od rođenja (npr. narodnost, često i vjerska pripadnost)

- koja su zadobili naslijeđem (npr. izgled, neki tjelesni nedostaci)

- koja su stekli odgojem (npr. neke hranidbene navike)

- koje su stekli učenjem (navike, običaji, rituali i sl.) ako to što su tijekom žviota stekli i usvojili ne šteti drugim ljudima ili ne umanjuje kvalitetu života drugih ljudi

 

Tolerirati ne smijemo:

 

- nasilje (fizičko, psihičko)

- niti nikakve pojave i ljudska obilježja koja ugrožavaju druge ili im na bilo koji način štete (npr. ne treba biti snošljiv prema onima koji šire mržnju ugnjetavaju i maltretiraju druge ljude ili im  umanjuju njihovu kvalitetu življenja.)

 

I zapamtite budite tolerantni, ali ne na način da to bude puko podnošenje, već kao što to preporučaju M. Krizmanić i V. Kolesarić, budite aktivno tolerantni, tj. upustite se u dijalog s onima koje tolerirate jer jedino kroz dijalog možete nešto saznati o njihovim stavovima i vrijednostima, problemima i teškoćama i to potiče razvoj tolerancije.

 

Nakon što ste pročitali ove preporuke pokušajte još razmisliti o slijedećim mislima J. K. Galbraitha i M. Niemollera. /Stojanka Lesički - knjižničarka/

 

++++++++

"Prihvaćanje konvencionalnog stajališta oslobađa nas od bolnog truda razmišljanja" – John Kenneth Galbraith

 

"U Njemačkoj su najprije odvodili komuniste, a ja se nisam oglasio jer nisam bio komunist. Zatim su došli po Židove, a ja se nisam usprotivio jer nisam bio Židov. Sljedeći su na red došli sindikalisti, pa katolici, a ja sam šutio jer sam protestant.Zatim su došli po mene- tada već nije bilo nikog tko be se mogao usprotiviti." / Martin Niemoller/

 

Tolerancija prema različitim religijama

Naš projekt "Tolerancijom protiv nasilja" nastavili smo cjelinom "Tolerancija prema različitim religijama". Na uvodnom satu tema je bila nastanak religija, a potom holokaust u vrijeme nacističkog režima, razdoblje u kojem je netolerancija prema Židovima  doživjela vrhunac u genocidu u kojem je život izgubilo više od 5 milijuna Židova. Na satu  25. veljače učenici su prezentirali svoje bilješke o nekima od najvećih svjetskih religija. Bilješke o pojedinim religijama učenici su napravili u programu powerpoint. Učenik Alen Jug, 8.b predstavio je religiju starih Grka, Karlo Siladi,8.b budizam, Ana Kokot, 8.a hinduizam, a  Filip Šantatić, 8.a židovstvo. /Stojanka Lesički/

 

 

 

 

Tolerancija prema invalidima

 

Susret s predstavnicima Udruge invalida Križevci

 

Susretom s predstavnicima Udruge invalida Križevci, završili smo cjelinu "Tolerancija prema invalidima".  Predsjednik Udruge Petar Gatarić upoznao je učenike s pravilima ponašanja prema osobama s invaliditetom koja su objedinjena u "Bontončiću" i "Bontonu" brošurama u izdanju Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida. Gatarić se osvrnuo i na različite aktivnosti koje provodi Udruga kako bi se smanjile predrasude prema osobama s invaliditetom i senzibilizirala javnost za prihvaćanje tih osoba kao ravnopravnih članova društva. Potom su se predstavili Ivana Brlić (24) i Vladimir Ivezić (46) oboje osobe s invaliditetom koje se mogu kretati samo uz pomoć kolica. Oni su govorili o svojim aktivnostima,  građevinskim preprekama ali i "onima u glavama ljudi"  na koje nailaze u svakodnevnom životu. /Stojanka Lesički/

 

Ovdje pročitaj  pravila iz "Bontona u svakodnevnoj komunikaciji s osobama s invaliditetom"

 

  1. Prepoznate li potrebu za pružanjem pomoći osobi s invaliditetom, pitajte ju kako joj najbolje možete pomoći.
  2. Prigodom upoznavanja ne izbjegavajte rukovanje s osobom koja ima umjetnu ili amputiranu ruku. Rukujte se npr. lijevom rukom ili dodirom, onako kako to najbolje odgovara osobi s invaliditetom
  3. Obraćajte se neposredno osobi s invaliditetom, a ne roditelju, partneru, pratitelju ili prevoditelju.
  4. Razgovarajte normalno, služeći se svakodnevnim izrazima poput: "Vidimo se", "Pozdravljam, trčim dalje", "Čujemo se" bez obzira na to o kakvom invaliditetu se radi kod osobe s kojom razgovarate. Nemojte se bojati krivih riječi.
  5. Ako s osobom u invalidskim kolicima razgovarate dulje vrijeme, nastojte sjesti kako biste se gledali u oči.
  6. Usredotočite se na osobu koja ima neki poremećaj govora. Ako niste razumjeli što je rekla, zamolite je da ponovi. Nemojte glumiti da razumijete.
  7. Govorite polako i direktno prema osobi oštećena sluha. Ne vičite, ne govorite joj u uho. Vaši izlazi lica i pokreti usana pomažu joj da vas razumije. Ako, ipak, niste sigurni da vas je razumjela - napišite poruku.
  8. Pozdravljajući slijepu ili slabovidnu osobu kažite joj i svoje ime. Ako nudite pomoć u hodanju, ponudite joj da se osloni na vašu ruku.
  9. Gluhoslijepe osobe vas mogu razumjeti jedino dodirom. Ako se nađete u situaciji da komunicirate s takvom osobom, uspostavite kontakt ispisivanjem velikih tiskanih slova na njenom dlanu.
  10. Osobna pitanja o invaliditetu ili njegovim uzrocima nemojte postavljati osobi s invaliditetom ako s njom niste bliski.
  11. Budite obazrivi i strpljivi, osobama s invaliditetom može trebati više vremena da nešto učine.
  12. Ne hvalite pretjerano osobu s invaliditetom zbog obavljanja normalnih životnih zadaća.
  13. Čekajući u redu ustupite svoje mjesto ili se zauzmite za to da teško pokretna osoba odmah dođe na red.
  14. Prigodom vožnje u javnim prijevoznim sredstvima ponudite svoje sjedalo osoba

osobama s invaliditetom. Pomognite im pri ulasku i izlasku iz autobusa, tramvaja, aviona…

  1. Pomagala (štake, štap, kolica) osobe s invaliditetom dirajte samo ako ste za to

bili zamoljeni. Ne naslanjajte se na invalidska kolica, ona su dio osobnog prostora

osobe koja ih koristi.

  1. Nemojte milovati psa vodiča dok "radi". Pitajte vlasnika za dozvolu.
  2. Poštujte vozače s invaliditetom. Kada u prometu susretnete vozilo označeno "invalidskim znakom", povećajte razmak, smanjite brzinu vožnje i povećajte oprez. Uvažite njihovu sporost u obavljanju radnji. Ne parkirajte na mjesta označena "invalidskim znakom".
  3. Od vas se ne očekuje da pokazujete sažaljenje prema osobama s invaliditetom. Prema njima se ponašajte kao prema jednakima, jer one to i jesu.

 

      Ako želite učiniti više: Kad možete, pridonesite izjednačavanju mogućnosti za građane koji imaju posebne potrebe. Nadamo se da će ovaj bonton biti dobro polazište.

 

++++++++++++++

Ovdje pročitaj "Bontončić -kako svima biti prijatelj".

 

Bontončić - kako svima biti prijatelj

U tvom vrtiću, školi, kući ili ulici ima djece koja imaju neko tjelesno oštećenje pa se teže kreću ili ne mogu hodati, slabije čuju ili su gluha, slabo vide ili teže uče. Ima i djece koja boluju od nekih bolesti, koje nisu zarazne, ali mogu uplašiti drugu djecu kao, naprimjer, astma ili epilepsija. Ima i zaraznih bolesti kojih se treba čuvati, ali svoj toj djeci možeš i ti pomoći. Evo kako:

1.               Ako vidiš da se neko djete teško uspinje ili teško silazi stubama, priđi mu, ponudi mu da se nasloni na tebe ili mu pomozi nositi školsku torbu.

2.               Djeca koja ne mogu hodati ili se teže kreću ne mogu sudjelovati u nekim dječjim igrama. Potakni zajedničku igru u kojoj mogu sudjelovati sva djeca kako se ne bi osjećala odbačenima.

3.               Ako djete u vrtiću ili školi odjednom počne teško disati, jer ne može udahnuti dovoljno zraka, pitaj ga ima li pumpicu s lijekom, dodaj mu je što brže i pozovi u pomoć neku odraslu osobu.

4.               Nemoj oponašati nečije nedostatke, ne izruguj se djeci koja su bolesna ili slabija od drugih. Pripazi na njih da ne padnu ili da se ne ozlijede. Ne budi “ptica rugalica”.

5.               Nastoj razumjeti djecu koja mucaju ili teško i nerazumljivo govore.

6.               Izgled ništa ne govori o dobroti ili zloći, ljubaznosti ili neljubaznosti, poštenju ili nepoštenju. Ne podsmjehuj se visokima ili niskima, debelima ili mršavima.

7.               Djeca boluju od šećerne bolesti. Pomozi im, ako treba, da nađu mirno mjesto za uzimanje svog lijeka ili injekcije. Ne podsmjehuj im se i ne zovi ih “karamelama”.

8.               Slabovidna djeca ne mogu pročitati što piše na ploči ili sitnim slovima u knjizi. Pročitaj im ono što sami ne mogu. Pazi da im ne razbiješ naočale.

9.               Djeca koja slabije čuju teže prate upute teta u vrtiću ili učitelja u školi. Ako vidiš da neko dijete nije nešto shvatilo, ponovi mu što je bilo rečeno, ako treba i nekoliko puta.

10.           Ako primjetiš ili već znaš da neko dijete ne čuje ili čuje slabije, gledaj ga ravno u lice kada mu nešto želiš reći i kaži mu to jasno i razgovjetno. Ako te ne razumije, pokaži znakom što mu želiš reći ili mu napiši velikim slovima.

11.           Ima djece koja teže nauče čitati i pisati, pa stalno čine iste pogreške. Ako imaš slobodnog vremena čitaj s njima.

12.           Djeca koja imaju epilepsiju uzimaju lijekove koji ih čine malo sporima. Ako vidiš da neko dijete nije stiglo nešto zapisati, ponudi mu svoje bilješke.

13.           Kad kašlješ ili kišeš, stavi ruku na usta kako se i druga djeca ne bi zarazila.

14.           Ako vidiš da se neko dijete ozlijedilo i krvari, pozovi u pomoć odraslu osobu.

15.           Nemoj dirati tuđu krv, jer se neke zarazne bolesti prenose putem krvi.

16.           Ako tvoj razred ili škola ide u posjet kazalištu u kojem nema posebnog ulaza za djecu u invalidskim kolicima, pozovi prijatelje i zajedno ih unesite.

17.           Ima djece koja uče teže i sporije. Nemoj dopustiti da im se druga djeca zbog toga rugaju ili ih nazivaju pogrdnim imenima, već im ponudi svoju pomoć u učenju.

18.           Djeca rastu i razvijaju se. Neka postaju jako nemirna i ne mogu duže vrijeme usmjeriti svoju pažnju na zadatak. Imaj strpljenja s njima i pomozi im u svladavanju školskog gradiva.

19.           Nemoj se hvaliti svojom snagom ili brzinom, a posebno ne pred djecom koja su bolesna ili imaju neku tjelesnu manu.

20.           Ima djece koja se boje govoriti pred razredom, iako su sve dobro naučila. Pomozi im da se oslobode tog straha i vježbaj s njima kroz igru nastup pred drugima.


Izaberite u svom razredu dežurne “anđele čuvare” za svako bolesno dijete ili za dijete s teškoćama u razvoju. Svatko bi mogao nekom djetetu biti “anđeo čuvar” tjedan dana.
Ako i ti imaš neku teškoću ili nedostatak, nemoj se toga sramiti jer svakom nešto nedostaje.

NAJVAŽNIJE JE PRIJATELJSTVO!!!

 

Tolerancija protiv rasizma

 

Mladi Sudanac Dražen Omer Saadalla gostovao u našoj školi

U  sklopu projekta "Tolerancijom protiv nasilja" odnosno njegove prve cjeline "Tolerancijom protiv rasizma" u našoj je školi gostovao mladi Sudanac Dražen Omer Saadalla. On nam je predstavio  svoju zemlju, način života i  običaje. Govorio nam je i o tome kako se sad snalazi u Hrvatskoj, te o  incidentima koje je u Hrvatskoj doživio kao osoba druge rase i o tome kako se "bori" da bude prihvaćen u sredini gdje je različit od većine. Hvala mu na posjeti našoj školi.

 

U sklopu ove cjeline gledali smo i film "Dug put kući" (o bojkotu autobusnog prijevoza u gradu Monotgomeriju u državi Alabama). Nekoliko učenika čitalo je knjigu "Čiča Tomina koliba" i predstavilo je ostalim sudionicima projekta. Dio  učenika iz enciklopedija je istražio  pojmove o rasizmu, a na kraju smo imali i kratki kviz o sadržaju knjige, filma i naučenim pojmovima o rasizmu. Dvije skupine učenika napravile su i plakat na temu rasizma.

 

 

Tolerancija prema invalidima

 

KUD "Kalnik" gostovao s predstavom "Svoga tela gospodar"

Na poziv škole članovi KUD-a "Kalnik" 23. listopada su sa svojom predstavom "Svoga tela gospodar" gostovali u vatrogasnom domu u Miholcu. Predstavu smo organizirali u sklopu cjeline "Tolerancija prema invalidima" kako bi sudionicima projekta  problem invalidnosti približili kroz umjetničko djelo. Predstava u režiji  Branke Črček, profesorice hrvatskoj jezika u OŠ Kalnik, adaptirana je kazališna drama Slavka Kolara u kojoj on između ostalog problematizira  i odnos prema ženi s invaliditetom u seoskoj sredini.. Veliko hvala svim glumcima KUD-a "Kalnik" i njihovim voditeljima koji su imali razumijevanje za naš projekt i odlučili nam izvesti svoju nagrađenu predstavu*. 

 

* Predstava je na V. smotri kazališnih amatera Koprivničko-križevačke županije (2008.) nagrađena s dvije nagrade. Za  najbolju mušku ulogu nagrađen je Robert Remenar,  za ulogu Jakoba, dok je Jasna Toković za ulogu Rože, nagrađena kao najbolja debitantica.

 

 

U nastavku ove cjeline sudionici projekta gledali su dokumentarni film o jahaču Slavenu Hudini, uspješnom paraolimpijcu sa brojnim međunarodnim nastupima i sudioniku već dvije Olimpijade paraolimpijaca. Gledali smo i kratki dokumentarac "Sretno dijete" filmske sekcije OŠ "Marija Jurić Zagorka". Zahvaljujemo Slavenu Hudini, Meliti Hovratek Forjan i Nataši Jakob, voditeljicama filmske sekcije OŠ "Marija Jurić Zagorka" koji su nam ustupili ove vrlo poučne i zanimljive filmove.

preskoči na navigaciju